Nadbiskupsko sjemenište „Petar Barbarić“

Nakon više stoljeća turske okupacije Bosne i teškog razdoblja za njene stanovnike i katoličku Crkvu, 1878. Austrougarska monarhija dobiva mandat za uspostavu svoje vlasti na ovom području. S dolaskom nove vlasti otvaraju se mogućnosti za obnovu redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini. Kao prvi Vrhbosanski nadbiskup imenovan je dr. Josip Stadler, kojega je čekala veoma teška zadaća: podizanja nove biskupije. Jedan od mnogih problema s kojima se suočio bila je i potreba za osnivanjem ustanova koje će se baviti odgojem budućih svećeničkih kandidata. Kao mjesto izgradnje budućeg dječačkog sjemeništa izabran je Travnik koji je i u periodu turske okupacije bio središte katolika u Bosni. Nakon mnogo nevolja i financijskih poteškoća počela je s radom 9. siječnja 1882. Nadbiskupska gimnazija u Travniku koja je u to vrijeme još uvijek okupljala samo vanjske učenike. Taj mali broj izabranih učenika bio je poučavan u hrvatskom jeziku, katekizmu, biblijskoj povijesti, zemljopisu, računanju i njemačkom jeziku, te krasopisu latinicom i goticom. Kamen temeljac tiho je i bez velike najave posvećen 8. travnja iste godine. Unatoč mnogim financijskim nevoljama, do 1888. zgrada je većim dijelom dovršena, a upravu nad gimnazijom i sjemeništem nadbiskup Stadler je povjerio isusovačkom redu.

Vremenom se zgrada još više razvijala, unutar samog objekta posvećene su tri kapele, a radilo se i na poboljšanju mogućnosti za stjecanje znanja te su tako otvoreni: prirodopisni i fizikalni kabinet, kemijski laboratorij, te na kraju i arheološki muzej. Broj učenika je svake godine rastao. Pored kandidata koji su bili katolici u Nadbiskupsku gimnaziju su primani i učenici drugih vjeroispovijesti kao izvanjski učenici. Glavna je zadaća zavoda kroz godine bila odgoj svećeničkog pomlatka te je i unutar škole morala biti uspostavljena hijerarhija. Na čelu zavoda nalazio se rektor, a njegova desna ruka u upravi internatom bio je generalni prefekt. Iz tog su zavoda izašle generacije bh. katolika Hrvata, i to svećenika i akademika raznih struka, koji postadoše stožer hrvatske inteligencije u Bosni i Hercegovini.

Nakon Drugog svjetskog rata travničko sjemenište je raseljeno, a sjemeništarci rastjerani. Privremeni dom našli su u zadarskom sjemeništu Zmajević odakle su izašle generacije maturanata iz Vrhbosanske nadbiskupije, od kojih je veliki broj završio sarajevsku bogosloviju i već su zaređeni svećenici. Iza rata je Velika gimnazija konfiscirana, i u njoj su kroz 54 godine bile različite srednje škole.

Godine 1998. odlučeno je da se obnovi nadbiskupsko sjemenište u Travniku, kojemu je priključen i novoosnovani Katolički školski centar Petar Barbarić. Nakon velikih problema i borbe za povrat zgrade, od 1999. travničko je sjemenište ponovno otvoreno na mjestu na kojem ga je i utemeljio prvi vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler.

Vrhbosanska nadbiskupija
Kaptol 7, 71 000 Sarajevo, BiH

++387-33-208 878
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.