Ispis

VRHBOSANSKA KATOLIČKA BOGOSLOVIJA I TEOLOGIJA

Povijesni pregled

bogoslovija sarajevoBulom Ex hac augusta papa Leon XIII. 5. srpnja 1881. uspostavio je Vrhbosansku crkvenu pokrajinu i odredio da se otvori metropolijsko Bogoslovno sjemenište za odgoj i izobrazbu dije­cezanskih svećenika. Papa u buli kaže: "Uviđamo da povrh svega spada na naš ministerij, nakon što smo uspostavili biskupska sjedišta u Bosni i Hercegovini, brinuti se za što brojniji priraštaj domaćih svećenika koji će moći plodno obavljati sve obveze svećeničke službe kao oni koji se odlikuju neporočnim životom, pravom pobožnošću i gorljivim žarom te će - stekavši dostatnu filozofsko-teološku naobrazbu - svoje sile marljivo usmjeravati na širenje vjere u rodnim krajevima. Stoga odlučujemo i određujemo da se bez ikakva odlaganja u Vrhbosanskoj nadbiskupiji ustanovi pokrajinsko Bogoslovno sjemenište koje će moći udovoljavati potrebama kako te nadbiskupije tako i ostalih biskupija koje njoj podlažemo kao sufraganske. S pravom se nadamo da će tako izlaziti kao dijecezanski svećenici dobro formirani i brojni evanđeoski radnici koji će spremno i vjerno obrađivati vinograd Gospodnji, povezani u ljubavi i slozi s redovnicima koje će dolično poštivati zbog  dugotrajnih napora, ulaganih marljivo i zaslužno u onim krajevima na dobro Crkve i spas duša."

U duhu ove odredbe dr. Josip Stadler, preuzev­ši službu nadbiskupa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji 1882., otvorio je iste godine u Travniku Dječačko sjemenište i gimnaziju. Kad su prvi dijecezanski maturanti te sjemenišne gimnazije dospjeli do teološkog studija, nadbiskup je 1. rujna 1890. otvorio u zgradi Dječačkog sjemeništa u Travniku prvo godište Nadbiskupskog bogoslovnog sje­meništa i prvu godinu studija na Vrhbosanskoj filozofsko-teološkoj visokoj školi. Vodstvo Bogo­slovnog sjemeništa kao odgojnog zavoda i Vrhbosanske filozofsko-teološke visoke škole kao obrazovne ustanove nadbiskup je Stadler povjerio isusovcima. U međuvremenu je podizana zgrada Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu pa su 1. rujna 1893. bogoslovi, poglavari i profesori prešli u dotad sagrađen dio zgrade.

bogoslovija sarajevo 2Zgrada je izgrađena po projektu Josipa Vancaša u talijanskom renesansnom stilu. Sastoji se od dva krila: zapadnog, studentskog (54,70 m x 17,90 m) i istočnog, profesorskog dijela (29 m x 17,65 m).60

U zgradi Bogoslovije u Sarajevu svećenički su kandidati neprekidno odgajani i stjecali filozofsko--teološku naobrazbu sve do 1944. god., kad je zbog ratnih neprilika morala prekinuti s radom. Po završetku Drugoga svjetskog rata komunističke su vlasti nacionalizirale školski i bogoslovni dio zgrade Bogoslovije te je tako onemogućeno daljnje djelovanje ove odgojne i obrazovne ustanove. Na sam Božić 1946. godine republičko Ministarstvo prosvjete priopćilo je biskupima da uskraćuje odobrenje za daljnji rad Bogoslovije. Tek je 1969.god., nakon dugih pregovora nadbiskupa dr. Smiljana Franje Čekade s tadašnjim vlastima u Bosni i Hercegovini, država prodala Vrhbosanskoj nadbiskupiji nenacionalizirani dio zgrade koji je nepravedno oduzela 1945., te je 25. studenoga iste godine Bogoslovija mogla nastaviti s radom, a 1972. godine Nadbiskupija je od države otkupila veći, nacionalizirani dio svoje vlastite zgrade i cijelu je temeljito obnovila. Tada je nastavljen rad Bogoslovije u punom opsegu.

U profesorski zbor nadbiskup Smiljan Čekada uz isusovce uključio je i kvalificirane dijecezanske svećenike, kojima je 1972. god. povjerio punu upravu i vodstvo Bogoslovije, kako u odgoju tako i u obrazovanju. Ubrzo nakon toga predavanje nekih predmeta povjereno je također laicima. Početkom akademske godine 1980./81. stupio je na snagu Statut Vrhbosanske katoličke bogoslovije i Uredba o zajedničkom životu bogoslova u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu. Prema Statutu, pod pojmom Vrhbosanska katolička bogoslovija podra­zumijeva se Vrhbosansko bogoslovno sjemenište u Sarajevu kao odgojni zavod za zajednički život i osobnu formaciju kandidata za svećeništvo u Vrhbosanskoj metropoliji te Vrhbosanska visoka teološka škola u Sarajevu kao crkvena znanstveno-pastoralna ustanova za teološku izobrazbu kandi­data za svećeništvo. Godine 1990. Vrhbosanska visoka teološka škola afilirana je Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Zbog ratnih  sukoba u Bosni i Hercegovini 1992. godine bo­goslovi, profesori i odgojitelji Vrhbosanske katoličke bogoslovije svoje su privremeno utočište našli u Dominikanskom samostanu u Bolu na Braču. Zgrada Bogoslovije tijekom rata izravno je pogođena s osam granata ispaljenih s položaja oko Sarajeva i teško oštećena. Razbijeni su gotovo svi prozori, oštećena fasada, probijen krov, krovna deka. Prestankom ratnih razaranja i nakon obnove zgrade Bogoslovije, cijela se ustanova 16. listo­pada 1996. vratila u Sarajevo. Dva dana poslije, na prvoj sjednici profesora i odgojitelja Bogoslovije u novoj akademskoj godini, održanoj na blagdan sv. Luke, 18. listopada 1996., dogovoreno je da se pristupi razdvajanju uprave Vrhbosanskog bogo­slovnog sjemeništa i Vrhbosanske visoke teološke škole. Ujedno je usvojen i novi naziv učilišta: "Vrhbosanska katolička teologija".

bogoslovija sarajevo 1U Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji, najstarijoj visokoškolskoj ustanovi u Bosni i Hercegovini prema suvremenim kriterijima, od samog osnutka poštovalo se načelo visokog školstva, tj. kao uvjet za upis na studij zahtijevala se svjedodžba ispita zrelosti ("velika matura"), a program studija bio je istovjetan programu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i drugih teoloških fakulteta na području Austro-Ugarske Monarhije. Tako je katoličko crkveno visoko školstvo prethodilo i utiralo put drugim fakultetima u BiH i osnivanju Univerziteta u Sarajevu, nastalog istom 1949. god. Tijekom daljnje povijesti program studija na Teolo­giji stalno se usklađuje s normama i odredbama Svete Stolice. U lipnju 2003. god. Kongregacija za evangelizaciju naroda uz suglasje s Kongregacijom za katolički odgoj odobrila je novi Statut Vrhbosan­ske katoličke teologije, koji je prilagođen Statutu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu.

 

Aktivnosti Vrhbosanske katoličke teologije

Prvotna i osnovna zadaća Vrhbosanske katoličke teologije, sukladno odredbi pape Leona XIII. o njezinu osnutku, jest odgoj i intelektualna filozofsko-teološka formacija svećeničkih kandi­data. Tu svoju zadaću ova ustanova uspješno izvršava od samoga početka. U posljednja dva desetljeća 20. st., osim svećeničkih kandidata, studij na ovoj Teologiji počele su upisivati i rijetke redovnice i laici, a nakon rata 1991. - 1995., kad je počeo opadati broj kandidata za svećeništvo, jer je broj katolika u BiH drastično smanjen, poraslo je zanimanje laika za studij teologije. Od 1890./91. do 2003./04. studij na ovoj visoko­školskoj ustanovi upisalo je 1155 studenata i studentica. Od tog broja, za svećenike je zaređeno oko 620 upisanih studenata, a od studenata i profesora odnosno odgojitelja ove ustanove 14 njih postali su biskupima, a jedan i kardinalom. Brojni profesori i studenti ove Teologije istakli su se na kulturnom i spisateljskom području.

Prije posljednjeg rata osnovani su pri Vrh­bosanskoj katoličkoj teologiji Teološki instituti u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. Od njih je najaktivniji i najuspješniji Teološki institut u Mostaru, dok Teološki institut u Banjoj Luci, nažalost, od rata dalje nije u mogućnosti izvršavati svoju ulogu.

Uz obrazovnu djelatnost, Teologija organizira simpozije i druge znanstvene skupove. Zbog posebnog zemljopisnog položaja i zbog specifičnih vjerskih prilika na ovome području, Teologija već više godina zaredom, od 1998., organizira međureligijske, ekumenske i druge jednodnevne kolokvije, želeći produbljivati aktualna teološka pitanja te pridonositi promidžbi tolerancije i suživota ljudi koji pripadaju različitim religijama i vjerama, pogotovo u vremenu nakon tragičnog rata između različitih etničkih skupina u ovoj zemlji. Uz to, Teologija organizira i studijske dane o istaknutim likovima Crkve u BiH, mjesečne teološke tribine itd.

Značajan dio aktivnosti ove ustanove pred­stavlja izdavaštvo. Teologija je pokrenula i izdaje knjige u nizovima "Studia Vrhbosnensia", "Riječ i život", "Radovi", "Priručnici" i druga posebna izdanja. Uz to, od 1997. god. Teologija izdaje časopis za teološka i međureligijska pitanja "Vrhbosnensia", a i studenti izdaju svoj časopis "Mladi teolog" i niz "Biblioteka Mladoga teologa".

Svekolikom svojom djelatnošću Vrhbosanska katolička teologija nastoji odgovoriti izazovima i potrebama koje pred Katoličku crkvu nameću vrijeme i podneblje. Pritom je spremna surađivati i surađuje sa svim srodnim institucijama u BiH, posebice s visokoškolskim teološkim i drugim, kao i s onima koje promiču duhovnu i kulturnu iz­gradnju.

Dekretom Kongregacije za katolički odgoj br. 714/2004 od 21. rujna 2009. teološki studij kanonski je uzdignut i proglašen Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Sarajevu.

bogoslovi sarajevo velika