Vrhbosanska nadbiskupija
Prema državnom popisu od 31. ožujka 1991. god. u BiH je živjelo 4.364.574 stanovnika, od čega 755.895 Hrvata (17, 32%), 1.369.258 Srba (31,37%), 1.905.829 Muslimana (43,67%) i 333.592 ostalih (7,63%). Prije početka rata u Bosni i Hercegovini (1991.–1995.), napadom tzv. JNA i srpskih snaga na Ravno u Istočnoj Hercegovini (1. listopada 1991.), na području Vrhbosanske nadbiskupije prema podatcima od 31. prosinca 1991. god. živjelo je 528.539 katolika u 144 župe. Tijekom trogodišnjega rata u BiH uništeno je ili oštećeno više od 600 crkvenih objekata Vrhbosanske nadbiskupije. Srpske oružane snage potpuno su uništile 62 župe i prognale oko 142.000 vjernika. Tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba pripadnici Armija BiH, koja je 1993. god. postala čisto bošnjačka vojska, s ognjišta je protjerala ili prisilno pokrenula oko 170.000 Hrvata katolika.
Prostor Vrhbosanske nadbiskupije danas se prostire u dva entiteta, Federaciju BiH s 10 županija, gdje većinom žive Bošnjaci–muslimani (oko 80%) i Hrvati–katolici (oko 20%) i Republike Srpske s većinskim srpskim narodom. Sjeverni i istočni dio nadbiskupije nalazi se u Republici Srpskoj, a u tom djelu se nalaze 34 župe nadbiskupije gdje do danas nisu oživjele porušene i prognane župe. Središnji, zapadni i južni dio nadbiskupije pripada Federaciji BiH na čijem teritoriju se nalazi 112 župa, a u distriktu Brčko 8 župa.
Zaštitnik Vrhbosanske nadbiskupije i naslov prvostolnice je Presveto Srce Isusovo, a suzaštitnici su Bezgrješno začeće BDM i sv. Josip.
Vrhbosanska nadbiskupija podijeljena je u četiri arhiđakonata koji zajedno čine 13 dekanata. U 13 dekanata s 154 župe živi 195.522 katolika prema podacima iz siječnja 2015. Površina Vrhbosanske nadbiskupije je 22. 401 km². Na sjeveru graniči s Đakovačko–osječkom nadbiskupijom, na istoku s Beogradskom nadbiskupijom, na jugo-istoku jednim malim dijelom sa Skopsko–Prizrenskom biskupijom, na jugu s Mostarsko–Duvanjskom biskupijom i na zapadu s Banjolučkom biskupijom. Sjedište nadbiskupije je u gradu Sarajevu. Nadbiskup je Vinko kardinal Puljić, a pomoćni biskup mons. dr. Pero Sudar.
Najave događanja
Iz nadbiskupije
Pisma Vjernicima
Knjiga propovijedi pokojnog vlč. Joze Tomića
Odsjev ljubavi
Novu knjigu kardinala Puljića možete nabaviti na porti Ordinarijata
Šematizam vrhbosanske nadbiskupije
Knjigu možete nabaviti na porti biskupije.
Nova knjiga propovijedi kardinala Vinka Puljića
Povodom 25. godišnjice od biskupskog ređenja vrhbosanskog nadbiskupa kardinala…
Nadbiskup metropolit vrhbosanski
kardinal Vinko Puljić
Vinko Puljić rođen je 8. rujna 1945. u mjestu Priječani pored Banje Luke. Teološki studij završio je u Đakovu, gdje je za svećenika Banjolučke biskupije zaređen 29. lipnja 1970. Najprije je tri godine službovao kao kapelan u Banjoj Luci, a potom nekoliko mjeseci kao župnik u župi Sasina kod Ljubije. Nakon toga imenovan je župnikom u župi Ravska gdje ostaje pet godina. U ljeto 1978. preuzima službu duhovnika u Nadbiskupskom sjemeništu «Zmajević» u Zadru. Devet godina ostaje na toj službi, a potom je župnik u Bosanskoj Gradišci.
Godine 1990. imenovan je vicerektorom Vrhbosanske katoličke bogoslovije u Sarajevu. Vrhbosanskim nadbiskupom imenovan je 7. prosinca 1990., a 6. siječnja 1991. godine Sveti Otac Ivan Pavao II. posvetio ga je u Rimu. Ustoličen je u Sarajevu, 19. siječnja 1991. Papa Ivan Pavao II. 30. listopada 1994. imenovao ga je kardinalom, a u Kardinalski zbor primljen je na konzistoriju 26. studenog iste godine.
