Održan Susret animatora liturgijskog pjevanja Vrhbosanske nadbiskupije
Vrhbosansko bogoslovno sjemenište i ove je godine, 26. veljače bilo domaćin godišnjeg Susreta animatora liturgijskog pjevanja Vrhbosanske nadbiskupije.
Susretu se odazvalo 24 sudionika: svećenika, časnih sestara te laika koji animiraju pjevanje i sviranje u svojim župama. Susret je započeo molitvom i uvodnim pozdravom koji je uputio vlč. Marko Stanušić, regens chori sarajevske prvostolnice i koordinator za crkveno-liturgijsku glazbu Vrhbosanske nadbiskupije, javlja Nedjelja.ba.
Prvo predavanje imala je dr. s. Vinka Bešlić, profesorica Liturgike na Teološko-katehetskom institutu u Mostaru. Tema izlaganja bila je: Glazbeno oblikovanje misnoga ordinarija Sanctusa. U svom izlaganju s. Vinka naglasila je kako je nastao tekst Sanctusa i gdje se prvi put spominje. „Najstariji odlomak, koji je skoro identičan početku današnjega Sanctusa, nalazimo u knjizi proroka Izaije, točnije u kontekstu njegova viđenja u hramu, gdje su serafi klicali Svet! Svet! Svet Jahve nad Vojskama. Puna je sva zemlja slave njegove! (Iz 6,3). Ovoj konstrukciji triput uzastopnog spominjanja svet, nadodane su riječi: (Gospodin Bog Sabaot). Za razliku od teksta Iz 6,3 u današnjem Sanctusu se nalazi dodatak, koji govori, da su ne samo zemlja nego i nebesa puna slave Gospodnje.
U Novom zavjetu imamo također tekst, koji tri puta uzastopno spominje riječ “svet”, u knjizi Otkrivenja i to u kontekstu klanjanja četiriju bića pred prijestoljem Božjim, koji bez prestanka ponavljaju riječi: Svet! Svet! Svet! Svet Gopodin,Bog, Svevladar, Onaj koji bijaše i koji jest i kojidolazi!(Otk 4,8). Za oblikovanje teksta kojeg danas imamo doprinijela je i aklamacija iz Mt 21,9, gdje se kaže kako je narod koji je išao za Isusom kod njegova svečanog ulaska u Jeruzalem klicao: Hosana Sinu Davidovu! BlagoslovljenOnaj, koji dolazi u Ime Gospodnje! Hosana u visinama!”, naglasila je s. Vinka.
“Sanctus ima dugu tradiciju u liturgiji Crkve te kao jedna od najstarijih pjesama misnog ordinarija čija uloga i značenje vrlo često mnogima još uvijek izgleda nedovoljno jasna. U pojedinim etapama povijesti, pa nerijetko i u našim mjesnim i župnim zajednicama, uvukla se praksa preuzimanja melodija drugih pjesama umjesto Sanctusa. Tako se i u nekim hrvatskim crkvenim pjesmaricama skoro do polovice 19. stoljeća mogu pronaći prijedlozi, da se na primjer umjesto Sanctusa pjevaju neke pučke popijevke. Nažalost se taj običaj preuzimanja pjesama hvalbenog karaktera, umjesto Sanctusa, zadržao ponegdje i do danas. Možda ponajviše u Božićno i vazmeno vrijeme kao i navelika slavlja umjesto Sanctusa pjeva se neka druga pjesma. Tako se može primjetiti, kako neki voditelji crkvenog pjevanja pa i crkveni glazbenici zamjenjuju Sanctus s drugom strofom pjesme Tebe Boga hvalimo ili u Božićno vrijeme najčešće s popijevkom Veselje ti navješćujem”, pojasnila je s. Vinka.
Sljedeći dio radnog prijepodneva bila je prezentacija pripjevnih psalama vlč. Marka Stanušića nastalih u zadnjih osamnaest godina. Od 35 skladanih psalama autor je odabrao osam: Ps 122 U dom ćemo Gospodnji; Izl 15 Zapjevat ću Gospodinu; Ps 118 Kliči Bogu sva zemljo; Ps 148 Puna su nebesa; Pokoj vječni daruj im Gospodine; Ps 25 K tebi, Gospode, uzdižem dušu svoju; Ps 51 Smiluj mi se, Bože i Ps 96 Danas nam se rodio.
Psalme su otpjevali bogoslovi VBS-a Stipe Gabrić i Marko Pavlović uz orguljsku pratnju vlč. Stanušića. Svi ovi psalmi mogu se naći i poslušati na YuTube-u. Dovoljno je ukucati Marko Stanušić.
“I kao što su teolozi, profesori na našim katoličkim bogoslovnim fakultetima pozvani pisati članke iz svoje struke te objavljivati razne studije i knjige, tako su i crkveni glazbenici pozvani, ne samo svirati i voditi zborove, već i skladati mise, motete, pripjevne psalmei druge skladbe”, naglasio je vlč. Stanušić.Također, pozvao je sve prisutne da, ukoliko im se kakva melodija ‘mota po glavi’, neka im ne bude mrsko zapisati jer, ako se odmah ne zapiše, takvo što više se nikada neće ponoviti!”
Nakon stanke uslijedilo je treće predavanje koje je održao dr. Ivan Rako, profesor Liturgike na KBF-u u Sarajevu na temu Dječji muški zborovi.
„Iako na našim prostorima, u Bosni i Hercegovini, a tako i u Hrvatskoj, nisu poznati dječji muški zborovi koji izvode većinom klasičnu glazbu, potrebno je, u ovom kratkom radu, približiti rad ovih zborova i samu njihovu izobrazbu. U dječjem muškom zboru, za razliku od mješovitog zbora za djecu i mlade, sopran i alt pjevaju dječaci. Korijeni današnjih dječjih muških zborova nalazimo u kapelama ranog i Srednjeg vijeka. Dječaci su pjevali posebno u crkvama, jer je žensko pjevanje, koje je bilo moguće samo u ženskim samostanima, bilo zabranjeno sve do 19. stoljeća“, istaknuo je predavač.
Na kraju susreta bilo je govora o predstojećem XVIII. susretu liturgijskih zborova Vrhbosanske nadbiskupije koji će se, ukoliko se pandemija “korona” virusa ne pogorša, održati u subotu 14. svibnja 2022. Glavni urednik periodičnog glasila za liturgijsku glazbu Magnificat vlč. Stanušić pozvao je sve sudionike na suradnju u vezi članaka, glazbenih izviješća pa i novih liturgijskih skladbi naglasivši, da će samo na taj način naš časopis biti još više sadržajniji i bogatiji.
M. S., KT
