Stolni kaptol
Kaptol vrhbosanski osnovan je apostolskim pismom Leona XIII. Ex hac augusta 1881. kojim je uspostavljena Vrhbosanska crkvena pokrajina s nadbiskupijskim sjedištem u Sarajevu. U skladu s tada važećim konkordatom između Crkve i države, dogovoreno je između Sv. Stolice i Austro-ugarske vlade da Kaptol vrhbosanski može imati četiri rezidencijalna kanonika kojima će vlada iz proračuna davati plaću. Nadbiskup Stadler imao je pravo predlagati kandidate koje je vlada odobrila, a Sv. Stolica imenovala. Stadler je odabrao svećenike koje je osobno poznavao i koji su prihvatili njegovu odredbu da žive u jednoj crkvenoj kući, u zajedničkom domaćinstvu. Kanonici su prvih godina stanovali u privatnoj kući, a 1895. sagrađen je kanonički dom sa zajedničkim prostorijama u prizemlju i po dva stana na svakom od dva kata. Taj je dom ugrađen u jednu cjelinu sa zgradom nadbiskupske rezidencije koju je projektirao Josip Vancaš.
Prvu generaciju kanonika sačinjavali su: Josip Bezić, Andrija Jagatić, Anton Jeglič i Ivan Košćak. Oni su se uz službu u katedrali i zaduženja na ordinarijatu posvetili uređivanju Glasnika Srca Isusova koji je 1887. prerastao u Vrhbosnu te izdavali vjerske knjige. Osobito su se zauzeli za tiskanje i širenje pet svezaka Stadlerova prijevoda i komentara evanđelja i Djela apostolskih od 1895. do 1907. (u jednom svesku džepnog formata tiskan 1912). Kad je nadbiskup Šarić 1932. osnovao katoličku izdavačku kuću ARA (Academia Regina apostolorum), prestala je potreba da kaptol bude i izdavačka ustanova.
Prvi statut Kaptola napisan je i odobren 1884., drugi 1925. kao prilagodba kodeksu iz 1917., a treći 1991. kao prilagodba kodeksu iz 1983. Zbog teških političkih prilika, od 1945. do 1966. nije bilo rezidencijalnih kanonika, a kad je dopuštenjem Sv. Stolice kaptol obnovljen, nadbiskup Alaupović odlučio je da se kanonici izdržavaju od prihoda biskupske menze, jer ondašnje i sadašnje vlasti ne prihvaćaju obvezu o plaćanju kanonika. Uz rezidencijalne, postoji i služba počasnih kanonika koja se dodjeljuje zaslužnim domaćim i stranim svećenicima.
mons. Pavo Jurišić
prepošt, profesor i postulator
preč. Darko Tomašević
profesor
mons. Heribert August
počasni kanonik
biskupija Aachen
mons. Luka Tunjić
ravnatelj PMD-a BiH
preč. Marko Zubak
rektor katedrale