Prema dostupnim povijesnim podacima koji su objavljeni u knjizi Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća biskupi koji djelovali na području današnje Vrhbosanske nadbiskupije su:
Biskupi Bistue Nove (episcopi besteenses)
Andreas (potpisnik saborskih zaključaka u Saloni 530. i 533.
Bosanski biskupi
- Vladislav (oko 1141.)
- Milovan (oko 1151.)
- Radogost (Rhadagastus, oko 1171.)
- Dragonja (poslije 1209.)
- Bratoslav (poslije 1219.)
- Vladimir (poslije 1223. do 1233.?)
- Ivan Nijemac, dominikanac (1233.-1235.)
- Ponsa, dominikanac (1235.-1272.?), gradi katedralu Sv. Petra u selu Brdu u Vrhbosni (posvećena 1238.); kasnije prelazi u Đakovo
- Roland (1272./73.)
- Andrija Ugrin, dominikanac (oko 1280.)
- Toma (1291.-1299.?)
- Nikola (1301.-1304.?)
- Grgur, augustinac (1308.-1314.)
- Benedikt Guiscard (1314.-1316.)
- Petar I., dominikanac (1317.-1334.)
- Lovro Lorandov (1336.-1347.)
- Ivan II. (1347.-1349.)
- fra Peregrin Saksonac (1349.-1356.)
- Petar II. bosanski kanonik-pojac (1356.-1376.)
- Dominik, dominikanac (1376.-1382.)
- Đuro (1382.-1387.)
- Ivan III. Mrnjavić (1387.-1407.)
- Benedikt II. de Benedictus (1410.-1427.)
- Dionizije de Jakč de Kusely (1427.-1428.)
- Josip de Bezza (1428.-1436.)
- Rafael (1444.-1454.)
- Filip Gothali (1454.-1455.)
- Pavao (1457.-1459.)
- Fra Grgur II. (1459.-1463.)
- Demetrije Čupor (1465.-1466.)
- Benedikt III Levey (1468.-?)
- Matija de Warda (1486.-1489.)
- Stjepan „od Velike Luke“ (1489.-1491.)
- Luka (1491.-1494.)
- Gabrijel Polgar, dominikanac (1493.-1501.)
- Mihalj Kešerić de „Chybarth“ – Gibarac (1501.-1516.)
- Donat „a Turre“ (1516.-?)
- Juraj II. Paližna (1524.-1526.)
- Bernard Gentilis (1533.)
- Fra Blaž Kovačić, smederevski biskup i upravitelj Bosne (1544.-1545.)
- Fra Toma Skorojević, smederevski biskup i upravitelj Bosne (1560.-1564.)
- Fra Anto Matković (1573.-1583.)
- Fra Nikola Ugrinović, smederevski biskup i upravitelj Bosne (1584.-1588.)
- Fra Franjo Baličević (1588.-1615.)
- Fra Anto Matić Požežanin (1615.-1625.)
- Fra Petar Zlojutrić Soljanin, nadbiskup Sofije i upravitelj dijela Bosne (1601.-1623.)
- Fra Toma Ivković, biskup skradinski i upravitelj Bosanske biskupije (1625.-1631.)
Od cara imenovani bosanski biskup „in partibus“ – naslovni biskupi Bosne
- Ljudevit Ujlaky (1600.-1607.)
- Franjo II. Erghelius (1607.-1610.)
- Ivan IV. Telegdi (1610.-1613.)
- Toma Balasfy (1613.-1621.)
- Stjepan Sennyey de Kis-Senye (1621.-1623.)
- Ladislav Deaky (1623.)
- Ivan V. Posgay (1625.-1631.)
- Ivan VI. Tomko Mrnavić (1631.-1635.)
- Fra Jeronim Lučić, biskup Drivasta i apostolski vikar biskupija u Bosanskom kraljevstvu (1634.-1639.)
- Toma V. Mrnavić (1639.-1644.)
- Marijan II. Maravić (1645.-1660.)
- Fra Marin Ibrišimović, beogradski biskup (1647.-1648.)
- Fra Pavao Posilović, skradinski biskup i upravitelj Bosanske biskupije (1648.-1650.)
- Fra Mato Benlić, beogradski biskup, upravitelj biskupija u Ugarskoj (1651.-1660.)
- Fra Nikola III. Ogramić (1669.-1701.)
- Petar III. Stanko Crnković (1703.)
- Đuro Patačić de Zajezda (1703.-1716.)
- Petar IV. Bakić de Lach (1716.-1749.)
Apostolski vikari Bosanskog vikarijata
- Matija Delivić, OFM (1735.-1740.)
- Pavao Dragičević, OFM (1740.-1767.)
- Marijan Bogdanović, OFM (1767.-1772.)
- Marko Dobretić, OFM (1772.-1784.)
- Augusti Botoš-Okić, OFM (1784.-1798.)
- Grgo Ilijić, OFM (1798.-1813.)
- Augustin Miletić, OFM (1813.-1832.)
- Rafael Barišić, OFM (1832.-1846.)
- Andrija Karačić, OFM, provikar (1847.-1854.)
- Marijan Šunjić, OFM (1854.-1860.)
- Sebastijan Franjković, OFM (1861.-1864.)
- Paškal Vujičić, OFM (1866.-1881.)
Nadbiskupi vrhbosanski
- Josip Stadler (1882.-1918.)
- Ivan Šarić (1922.-1960.)
- Marko Alaupović, u odsutnosti nadbiskupa Šarića upravljao nadbiskupijom kao generalni provikar i generalni vikar od 1945. do 1960., a nadbiskup bio od 1960. do 1970.
- Smiljan Franjo Čekada (1970.-1976.)
- Marko Jozinović (1977.-1990.)
Nadbiskup Josip Stadler