Zajednička sjednica članova Ordinarijata vrhbosanskoga i Uprave „Bosne Srebrene“
U prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskoga u srijedu, 19. svibnja održana je zajednička sjednica članova Ordinarijata vrhbosanskoga i Uprave Franjevačke provincije „Bosne Srebrene“.
Susretom je predsjedao vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić, uz sudjelovanje nadbiskupa koadjutora mons. Tome Vukšića i provincijala fra Joze Marinčića. Uz njih je nazočno bilo pet članova Ordinarijata vrhbosanskoga: generalni vikar VN-a mons. Slađan Ćosić, kancelar VN-a preč. Mladen Kalfić, ekonom preč. Vladimir Pranjić, rektor VBS-a preč. Zdenko Spajić, predstojnik Ureda za odnose s javnošću i glasnogovornik VN-a vlč. Dražen Kustura te vikar Bosne Srebrene fra Peter Jeleč i pet definitora: fra Nikica Vujica, fra Zdravko Dadić, fra Vinko Sičaja, fra Vili Radman i tajnik fra Damir Pavić. Zapisnik je vodio osobni tajnik vrhbosanskog nadbiskupa vlč. Fabijan Štedul.
Nakon uvodnih pozdrava kardinala Puljića i provincijala Marinčića kratko predavanje održao je fra Nikica Vujica. Prije svega predstavio je uopćenu sliku i poteškoće Crkve u suvremenom svijetu. Među ostalim istaknuo je kako se danas pastoralni djelatnici susreću najprije s izazovima moralnosti osobito kada je riječ o seksualnom odgoju i homoseksualnosti. Kazao je kako svećenici u aktualnom trenutku često znaju biti neshvaćeni te da ih to zna odvesti u nezadovoljstvo. Napomenuo je kako je sve manji broj svećeničkih i redovničkih zvanja te je rekao kako će, prema njegovom mišljenju, Crkva još neko vrijeme biti u defanzivi jer često sa zakašnjenjem uviđa znakove vremena. „Crkva je na svom križnom putu, ali ju sigurno očekuje uskrsnuće“, zaključio je fra Nikica.
Uslijedila je kratka refleksija prisutnih na predavanje u kojima su istaknuti najveći izazovi s kojima se Crkva susreće kako na općem, tako i na krajevnom planu.
U drugom dijelu susreta više je bilo govora o konkretnoj suradnji nadbiskupije i provincije osobito kada je riječ o župnoj i samostanskoj imovini, poštovanju nadležnosti, župnoj administraciji, usklađivanju pastoralnog kalendara, Sinodi Vrhbosanske nadbiskupije te odnosu Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Franjevačke teologije i možebitnom ujedinjenju studija u kojemu bi formacija bogoslova ostala zasebna.
D. K., KT
