Najradosnija kršćanska svetkovina proslavljena u prvostolnici
Vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić predslavio je na Božić, 25. prosinca, u sarajevskoj katedrali Srca Isusova svečanu euharistiju.
S njim u zajedništvu bio je vrhbosanski nadbiskup u miru Vinko kard. Puljić, a koncelebriralo je 15-ak svećenika među kojima i provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić, javlja portal Nedjelja.ba.
Na početku nadbiskup Vukšić pozdravio je nazočne u katedrali i one koji su misu pratili preko televizijskog programa BHT1 i radijskih valova, te svima čestitao Božić. "Molimo na početku ovoga euharistijskoga slavlja novorođenoga Gospodina da nas blagoslovi danas i u svakom danu našega života. Molimo da nam po svom milosrđu oprosti sve naše slabosti, da oslobodi naše duše i savjesti od tereta grijeha kako bismo na dostojan način proslavili ovu svetu misu", kazao je pritom mons. Vukšić.
Dva Isusova dolaska
U prigodnoj propovijedi pod naslovom Isus još uvijek traži smještaj mons. Vukšić je najprije posvijestio kako se kršćanski vjernici svake godine s radošću spremaju svečano proslaviti Božić te napomenuo kako se, u nizu otkrivanja značenja te svetkovine, vjernici trude, osim sjećanja na Isusovo rođenje, prepoznati kao suvremenu barem još neku od poruka ove svetkovine i, nasljedujući Isusov primjer, aktualizirati ju.
"Božić je svetkovina kojom se kršćani sjećaju ljudskoga rođenja Svetoga Djeteta i za taj blagdan se spremaju kroz razdoblje došašća. No, osim sjećanja na rođenje Sina Božjega, važno je prepoznati da se kroz cijelo vrijeme došašća najavljuje također Kristovo buduće 'rođenje', odnosno njegov dolazak prema obećanju koje ponavljamo u Vjerovanju da će On na kraju vremena doći u slavi i suditi živima i mrtvima i da njegovu kraljevstvu neće biti kraja. U tom smislu cijeli ljudski život je 'dugo došašće' čija je svrha pripraviti se za taj budući slavni dolazak Kristov", kazao je nadbiskup te podcrtao kako Božić istodobno podsjeća na dva Isusova dolaska: fizičko rođenje te buduće slavno "rođenje" u kome ljudski život nalazi svoju svrhu, konačno osmišljenje i opravdanje.
"U razdoblju između dvaju dolazaka Isusa Krista među ljude, postoji i treći način njegova 'rođenja'. Naime, svaki je kršćanin pozvan živjeti Božić tako da se Isus rodi u njegovu srcu, savjesti i djelovanju i da se nastani u njegovu životu. Da čovjek dopusti da Bog korigira njegovo razmišljanje i da svoje ponašanje uskladi s Božjim pravilima. Taj način Isusova rođenja obično se naziva duhovnim», naglasio je i dodao kako, dok su prva dva Isusova dolaska plod isključivo Božjega milosrđa i dobrote, i uopće ne ovise o čovjekovoj volji, duhovni dolazak Isusov u svaki ljudski život ovisi o čovjekovu pristanku, raspoloživosti i suradnji.
Kakav je Isusov nauk?
Nadalje je progovorio o tome da je evanđelist Matej zabilježio prispodobu o Isusovu slavnom dolasku na kraju vremena: "Kad Sin Čovječji dođe u slavi i svi anđeli njegovi s njime, sjest će na prijestolje slave svoje. I sabrat će se pred njim svi narodi, a on će ih jedne od drugih razlučiti (…) Tada će kralj reći onima sebi zdesna: 'Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni.' (…) 'Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!'(…) Zatim će reći i onima slijeva: 'Odlazite od mene, prokleti, u oganj vječni, pripravljen đavlu i anđelima njegovim! Jer ogladnjeh i ne dadoste mi jesti; ožednjeh i ne dadoste mi piti; stranac bijah i ne primiste me; gol i ne zaogrnuste me; bolestan i u tamnici i ne pohodiste me!' (…) 'Zaista, kažem vam, što god ne učiniste jednomu od ovih najmanjih, ni meni ne učiniste.'"
Posvijestio je potom kako mnogi gladni, žedni, stranci, goli, bolesni, nezaposleni, beskućnici, migranti, prognanici i sužnji različitih vrsta i danas traže "svratište", to jest rješenje za svoje muke. "I kad god sa svojim potrebama kucaju na naša vrata pa ih primimo i pomognemo koliko možemo, primili smo također Isusa i njemu. To je Isusov nauk! I obratno, ako ljude u potrebi, ne daj Bože, odbijemo, poslali smo poruku Isusu da za njega opet nema mjesta u našemu svratištu", potaknuo je mons. Vukšić te na tragu toga podsjetio, između ostaloga, kako u BiH radi 60-ak javnih kuhinja i sličnih ustanova koje nude takvu vrstu pomoći i da se u njima hrani čak oko 17 000 ljudi. Podcrtao je kako istodobno godišnje bude uništeno oko 140 000 tona hrane od koje bi se moglo napraviti 280 milijuna obroka.
«U tom smislu Isus opet ozbiljno poručuje i zabrinuto opominje: 'Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!'», rekao je na kraju homilije vrhbosanski nadbiskup i zaželjevši "da se s tim pozivom i sa željom da se u nama Isus rodi i zauvijek nastani u našem svratištu" svima čestitao Božić.
Liturgijsko slavlje skladnim pjevanjem i sviranjem animirao je Katedralni mješoviti zbor Josip Stadler pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića, regens chori prvostolnice.
Ž.I., KT
