Međunarodna konferencija „Članovi parlamenata i vjerski lideri za mir i suživot“
U zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Sarajevu u ponedjeljak, 12. veljače održana je Međunarodna konferencija „Članovi parlamenata i vjerski lideri za mir i suživot“ na kojoj je sudjelovao i vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić.
Sam događaj okupio je oko 400 sudionika koji su razmatrali teme suživota i mira u svijetu punom globalnih prijetnji i izazova. Jedan od govornika bio je nadbiskup Vukšić koji je svoje izlaganje naslovio: Pravedan mir i suživot temelje se na istini, pravdi, ljubavi, slobodi i jednakosti svih ljudi i naroda.
Mir je moralni imperativ
„Poslije života mir je najveće blago i vrednota, koje čovjek može imati na zemlji. Dapače, mir je najvažnija među tim vrednotama, jer je izravno u službi života i suživota, i zato bi ga svi ljudi morali čuvati. Prema kršćanskom nauku mir je jednostavno moralni imperativ. I naravno da je važna uloga religija i svih vjernika u stvaranju, promicanju i izgradnji mira, osobito u današnjem globalnom okruženju koje je obilježeno brojnim nesporazumima, napetostima, nasiljem, terorizmom i ratovima. Zato potičemo pojedince i zajednice da čuvaju dostojanstvo života svake ljudske osobe i promiču slogu među ljudima i opće dobro u društvu kako bi melem bratstva liječio rane ljudi“, poručio je, među ostalim, vrhbosanski nadbiskup te podsjetio kako je prije nekoliko dana obilježena peta godišnjica potpisivanja Dokumenta o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički suživot kojega su potpisali papa Franjo i veliki imam Ahmad Al-Tayyib.
Vjera se pokazuje djelima
Zatim je istaknuo kako iz kršćanskog kuta gledišta vjernik svoju vjeru pokazuje djelima. „Temelj čovjekova dostojanstva i njegovih prava je metafizički, odnosno istina da je svaki čovjek misao i djelo Boga Stvoritelja. Svi su ljudi djeca Boga, zajedničkoga Oca. Stvoreni su kao slike i prilike Boga samoga i zato su jednakoga dostojanstva. To je izvorište i temelj čovjekova nepovrediva dostojanstva i svih njegovih pojedinačnih prava. Bog mu ih je dao i zato su neotuđivi i nepovredivi a ljudski zakoni, deklaracije i praksa moraju ih štiti i poštivati“, poručio je mons. Vukšić te dodao: „Osim čovjekovih pojedinačnih prava i dostojanstva, koje svi trebaju štititi, vrlo su važni i njegovi kolektivni identiteti, prava i pripadnosti: narodni, jezični, vjerski, kulturni i tako redom. Čovjek im pripada, njima je obilježen i u njima želi ostati i izražavati se. I svatko, pojedinci i sve države, trebaju poštivati također te kolektivne identitete, njihova prava i dostojanstvo, a manipulacija njima, njihovo ugrožavanje ili nijekanje izravna su povreda čovjeka i Božje volje.“
Bratstvo uključuje svakog čovjeka
Naveo je kako u Bosni i Hercegovini, ali i u svijetu, san o ljudskom bratstvu uključuje svakoga čovjeka, sve države i društva, etničke grupe i kulture. „Kao što je svaki čovjek stvarna pojava, tako je stvarna i raznolikost religijȃ, jezikȃ, kulturȃ i etničkih skupina, koja je uvijek bila oznaka mnogih krajeva svijeta. No, zbog suvremenih migracija, u naše vrijeme ta raznolikost je postala svjetska pojava. Prisutna je skoro u svakom društvu i treba je prepoznati kao blago koje obogaćuje i s kojim treba biti u otvorenom dijalogu. Pri tomu nije dovoljna samo tolerancija već je potreban aktivan prijateljski suživot i uzajamno poštivanje drugih. Naime, prema kršćanskom nauku, suživot nije samo tolerancija, već je suživot sposobnost bratskoga življenja s drugima koji su različiti i sposobnost poštivanja njihovih identiteta. Zato je mir ponajprije moralna vrednota savjesti, a tek onda društvena“, kazao je nadbiskup Tomo te je podsjetio na riječi Sv. Ivana XXIII. iz enciklike Pacem in terris u kojoj se navodi običaj, prema kojemu svakom narodu, općenito govoreći, odgovara jedna država. Ali zbog raznih razloga državne se granice ne podudaraju uvijek s etničkim granicama. To pak rađa složeno pitanje poštivanja prava manjih grupa. „Pri tomu, radi izgradnje trajnoga mira, nužna je uspostava društvene pravde. Stoga je, kao opće pravilo za zaštitu prava manjih etničkih grupa, etički nauk Katoličke Crkve da 'nitko ne voli osjećati se podložen političkim moćima, koje dolaze izvan vlastite ljudske zajednice ili etničke grupe'. Jer, sužavanje ili gušenje prava manjih etničkih grupa, dostojanstva i predstavničkog legitimiteta, uvijek dolazi iz ekonomsko-društvene nadmoći ili je zasnovano na političkoj snazi druge grupacije (Pacem in terris, 24 i 52) i teška je povreda etike i pravde“, poručio je mons. Vukšić te je u zaključku ponovio kako je dijalog za kršćane moralna obveza. „Zato u zaštiti pojedinačnih i kolektivnih prava, a suprotiva svakom obliku manipulacijȃ i ponižavanjȃ, preglasavanjȃ i dominacije, nepravednih zakona, koruptivnih radnja, prijetnjȃ i mržnje, tolikih smrti ljudi, ratova i razaranjȃ, osjećamo obvezu svjedočiti da je kršćanstvo vjera ljubavi, slobode, nade, života i jednakosti za svakoga čovjeka, za svaku etničku i vjersku zajednicu i to podržavati. U tom smislu, trajan je nauk Katoličke Crkve, da se pravedan mir i suživot svuda i uvijek temelje na istini, pravdi, ljubavi, slobodi i jednakosti“, zaključio je.
Na kraju vrijedi spomenuti da su osim nadbiskupa Vukšića na ovoj konferenciji sudjelovali i predstavnici drugih Crkava i vjerskih zajednica u BiH.
D. K.
