Uskrsno čestitanje vrhbosanskom nadbiskupu
Na Veliku subotu, 30. ožujka svećenici, redovnici, redovnice koji djeluju u Sarajevu te bogoslovi okupili su se u dvorani Svećeničkog doma Vrhbosanske nadbiskupije na tradicionalnom čestitanju Uskrsa vrhbosanskom nadbiskupu mons. Tomi Vukšiću.
Okupilo se 50-ak osoba duhovnog staleža među kojima su bili: vrhbosanski nadbiskup u miru Vinko kard. Puljić, apostolski nuncij u BiH mons. Francis Assisi Chullikatt, generalni vikar VN-a mons. Slađan Ćosić te provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić.
Nakon uvodnog pozdrava predstojnika Ureda za odnose s javnošću i glasnogovornika VN-a vlč. Dražena Kusture prigodnu čestitku, koju je naslovio Kultura uskrsnuća, u ime svih prisutnih izrekao je dr. vlč. Ljubo Zadrić, profesor dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
„Naš današnji susret odraz je kulture koju smo pozvani živjeti: kulture uskrsnuća. Usuđujem se temelj kršćanskog života i vjerovanja nazvati kulturom, osobito kroz retke poslanice apostola Pavla Korinćanima koji svojim pisanjem kulturu uskrsnuća predstavlja svijetu, te ujedno i nas potiče na prenošenja onoga što smo primili. Ukoliko nema kulture, ponajprije kulture govora, koju potom slijede i nadopunjavaju kultura pisanja i svjedočenja, onda nema niti života. Svojom čestitkom želio bih u nama probuditi kulturu koja je možda zaspala u eklezijalnim teorijama ili je ostala zatrpana u pastoralnim projektima i tako 'guši' kulturu uskrsnuća u srcima vjernika“, istaknuo je vlč. Zadrić te je napravio malu digresiju osvrćući se na kronike iz 15. stoljeća kada su otkriveni novi kontinenti te je poručio kako su tada istražitelji i osvajači u Novi svijet donijeli vlastitu kulturu i novi sustav vrijednosti, a trgovačkim putevima u Stari svijet su ušle nove biljne i životinjske vrste. „Ovaj susret i razmjena uključivali su i različite sumnje, te pogrešna shvaćanja, tako je primjerice vladalo mišljenje kako je nova biljna kultura – krumpir, svojim nepravilnim oblikom i grbavošću – uzročnik gube. Međutim, redovnici su u samostanskim dobrima počeli s uzgojem ove biljne vrste, promatrali su njezin razvoj, te proučavali ljekovita svojstva i tako je krumpir postao hrana za mase“, podsjetio je profesor dogmatske teologije te se zapitao može li se kultura uskrsnuća nazvati „vrućim krumpirom“ Crkve? „Kultura je to koja nudi više sumnje, nego li istine i koristi; koncept koji je teško svesti na razinu ljudskog shvaćanja! Već pri prvom susretu s ondašnjim svijetom, a tako i danas, događaj Kristova uskrsnuća budi sumnju, a istovremeno smo svjedoci kako je uskrsnuće i dalje osnova koja podržava smisao života mnogih ljudi“, poručio je Zadrić te je dodao kako su današnji Isusovi učenici, poput nekada apostola, pozvani prijeći određenu dužinu puta za Krista s jasnim ciljem prenošenja onoga što mu je dano. „Svaki od nas prelazi daljinu za koju je sposoban (pripremljen), a za ostatak puta tu su i drugi koji su sposobniji i spremni poći još dalje. Ti strpljivo idi do točke svojih mogućnosti i pazi kako se ne bi preračunao, pa zauzeo mjesto za koje nisi niti spreman, niti imaš za njega potrebnu snagu. Moli Boga da ti udjeli ovu mudrost i da svojim skromnim znanjem i iskustvom preneseš ono što si primio jer svaki od nas je pozvan biti dijelom kulture uskrsnuća koja jednostavno svjedoči: Bog uskrisi Isusa od mrtvih i mi smo tomu svjedoci (usp., Dj 2, 32)“, zaključio je vlč. Ljubo uz želju za blagoslovljenim Uskrsom.
Zatim je nadbiskup Vukšić uz riječi zahvale isto tako uputio želju za sretnim i blagoslovljenim Uskrsom čestitarima te je druženje nastavljeno uz malu okrjepu u dvorani Svećeničkog doma.
D. K.
