Obredi Velikog petka u sarajevskoj katedrali
Na Veliki petak, 18. travnja, u sarajevskoj prvostolnici Presvetog Srca Isusova vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić predvodio je Obred Velikoga petka.
Obred jedinog dana u godini kada Crkva ne slavi svete mise sastoji se od: Službe riječi sa središtem u Muci Gospodnjoj po Ivanu, zatim od klanjanja Svetom Križu te pričesti, javlja Nedjelja.ba.
Liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni mješoviti zbor Josip Stadler koji je predvodio regens chori katedrale vlč. Marko Stanušić, a u Obredu Velikoga petka sudjelovalo je desetak svećenika među kojima su bili prepošt Stolnog kaptola Vrhbosanskog, profesor na KBF-u u Sarajevu mons. Pavo Jurišić, apostolski nuncij u BiH nadbiskup Francis Assisi Chullikat, tajnik Apostolske nuncijature mons. Javier Camañes-Foréss te ekonom Vrhbosanske nadbiskupije preč. Vladimir Pranjić.
Nakon što je procesija ušla u prezbiterij mons. Vukšić je legao na tlo (prostracija) okrenut oltaru, a nazočni u stolnici su klečali.
Potom je dvoje vjernika-laika pročitalo odlomak iz Knjige proroka Izaije te iz Poslanice Hebrejima. Uslijedila je pjevana Muka Isusova po Ivanu gdje je Isusove riječi s oltara izgovarao mons. Jurišić, riječi evanđeliste prenio je župnik vikar u Novom Sarajevu vlč. Marin Petrović, a ostale uloge imali su članovi Katedralnog mješovitog zbora koji su bili na koru.
U prigodnom nagovoru mons. Jurišić protumačio je kako je Isus osuđen na smrt iz ljudskoga straha. Odnosno, kako se Pilat bojao pobune te ako bi neslaganje s mnoštvom moglo označiti kraj njegovoj političkoj karijeri.
„Ovdje se, dakle, u njegovu ponašanju ne radi više o Isusu, nego o samom Pilatu. Zapravo, njemu je bilo svejedno je li Isus buntovnik ili nije. On točno zna da se u političkom smislu krivnje pred njim nalazi sitna riba. To su nekakvi politički sukobi među samim Židovima, a s njima rimski upravitelj nema ništa. No, ako ne bude po volji židovskim političkim vođama, onda bi mu oni mogli staviti omču oko vrata i polako je stezati dok ga ne udave. Netko bi od njih mogao imati i veze u središtu carstva, u Rimu, a onda ne bi bio problem utvrditi činjenice koje ne bi bile povoljne za njega.
Tako je Pilat bio stjeran u tjesnac, a Isus žrtvovan zbog jedne političke karijere. Koji skandal! Ali kao što je Isus nevin upao u političku mašineriju borbe za vlast, tako i danas mnogi pojedinci kao i čitave zajednice i narodi postaju nevine žrtve političkih borbi, interesa i intriga“, posvijestio je mons. Jurišić objasnivši kako nikakva zemaljska vlast kao ni sve bogatstvo ovoga svijeta ne vrijede ništa pred Bogom.
„Pred njim vrijedi samo pravednost i dobrota, ispravnost i miroljubivost. Onaj kojemu je stalo samo do moći i vlasti da gospodari i vlada nad ljudima, uvijek je u opasnosti da proda dušu. Poštenje je davno izgubio: 'Što koristi čovjeku ako sav svijet zadobije, a samog sebe izgubi ili sebi naudi?' Zato nije bez krivnje onaj koji gazi preko života i sreće drugih ljudi da bi se domogao moći, položaja i bogatstva“, kazao je mons. Jurišić zaključivši kako je Isus opredjeljenje vjernika; njega treba nositi u društvo opsjednuto moću novca i vlašću te samo njega slušati.
Nakon nagovora uslijedila je sveopća molitva sastavljena od deset zaziva, s prigodnim klečanjem, kojima se molilo za: Svetu Crkvu Katoličku, Svetoga Oca, sve vjernike, katekumene, kršćane koji nisu u punom crkvenom jedinstvu s Katoličkom Crkvom, Židove, vjernike nekršćanskih religija, one koji ne vjeruju u Boga, upravitelje država i na kraju za sve ljude u potrebi.
Uslijedilo je donošenje prekrivenog Isusova križa od dna katedrale do oltara i njegovo otkrivanje te predstavljanje okupljenoj zajednici riječima: "Evo drva Križa, na kom je visio Spas svijeta". Uslijedilo je ljubljenje Križa.
Posljednji dio Obreda bila je pričest, koja je na Veliki četvrtak pohranjena na sporednom oltaru.
Nakon Obreda Velikog petka dio vjernika je ostao moliti kod "Isusova groba", a molitva će se nastaviti i na Veliku subotu sve do vazmenog bdijenja u Svetoj noći i mise u 21:00h.
J.M., KT
