Članovi Svećeničkog vijeća VN-a održali sjednicu
Pod predsjedanjem vrhbosanskog nadbiskupa metropolite mons. Tome Vukšića u srijedu, 12. listopada u prostorijama Ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu održana je sjednica Svećeničkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije.
Susret, na kojem je sudjelovalo 17 članova, započeo je uvodnim pozdravom nadbiskupa Vukšića i molitvom Srednjeg časa.
Prema unaprijed utvrđenom programu Zapisnik od prošle sjednice održane 7. listopada 2020. pročitao je kancelar Vrhbosanske nadbiskupije preč. Mladen Kalfić koji je nakon toga i usvojen.
Pastoralno obraćenje župne zajednice
Prvo izlaganje imao je generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić koji je predstavio dokument tadašnje Kongregacije, a današnjeg Dikasterija za kler iz 2020. Pastoralno obraćenje župne zajednice u službi evangelizacijskog poslanja Crkve. Pri tome je ustvrdio kako je sam naputak na početku bio podložan kritikama zbog nepoznavanja pravno-eklezioloških normi koje su u duhu Drugog vatikanskog sabora. Podsjetio je na omalovažavanje pa i svojevrsno odbijanje ovoga naputka kada je tek objavljen. Istaknuo je kako se u njemu mogu pronaći teme svojstvene papi Franji poput Crkve u izlasku. „Pastoralno obraćenje je neodoljiv poziv na obnovu osoba i struktura“, naglasio je predavač.
Predstavljajući drugi dio naputka istaknuo je potrebu pronalaska prilagodbe i obnove struktura u svrhu nove evangelizacije. Posebno se to odnosi na preustroj postojećih župa za koje Zakonik kanonskog prava predviđa tri načina: pripajanje, pravo i istinsko spajanje kojim nastaje jedna i jedina nova župa te podjelom župne zajednice na nekoliko autonomnih župa koje se uspostavljaju ex novo. „Svrha nije samo ujediniti nego učiniti nešto da bi se bolje djelovalo“, kazao je generalni vikar. Tadašnja Kongregacija u dokumentu upozorila je i na neke krajnosti koje treba izbjeći poput: spajanja župa u veležupe; demokratizaciju župa u kojemu je prenaglašena uloga vjernika laika te da svećenici nastave raditi i odlučivati o svemu.
U završnom dijelu svoga izlaganja mons. Ćosić osvrnuo se i na aktualnu situaciju u Vrhbosanskoj nadbiskupiji te je napomenuo potrebu nutarnje reorganizacije s obzirom na aktualnu društvenu stvarnost. Podsjetio je kako se tim pitanjem bavila i Prva sinoda VN-a te kako u praksi već postoji oblik povezivanju dviju ili više župa u osobi župnika i kako voditelji pojedinih institucija isto tako pastoralno brinu i za pojedine župe. Kazao je kako je ove modele teško primijeniti na pojedine župe koje su vrlo udaljene. Spomenuo je i ideju koja se može čuti kako bi više svećenika zajedno živjelo i pastoralno skrbilo za više župa ili cijeli dekanat te kako je svijest o reorganizaciji župa prisutna i kod redovnika Bosne Srebrene.
Uslijedila je diskusija u kojoj su sudionici iznijeli svoje mišljenje glede izložene teme.
Društvene mreže i pastoralni izazovi
Drugo izlaganje imao je predstojnik Ureda za odnose s javnošću i glasnogovornik Vrhbosanske nadbiskupije don Dražen Kustura na temu Stvarnost društvenih mreža te mogućnost evangelizacijskog, pastoralnog i administrativnog djelovanja. U prvom dijelu najprije je progovorio o samim društvenim mrežama te je naveo njihove zajedničke karakteristike kao što su: besplatnost, jednostavnost, velika rasprostranjenost i veliki broj korisnika. „Sama činjenica da je 3,2 milijarde ljudi prisutna na društvenim mrežama za Crkvu, na svim razinama, od opće, biskupijske pa do župne razine mora biti veliki izazov. Primjer Sv. Pavla i njegovog navještaja evanđelja na areopagu u Ateni kada je Atenjanima navijestio, njima do tada, 'nepoznatog boga' može biti misao vodilja da su društvene mreže danas 'moderni areopag' pomoću kojega se može doći do onih rubnih, marginalnih ili zalutalih te im navijestiti radosnu vijest“, kazao je don Kustura te je istaknuo kako u Vrhbosanskoj nadbiskupiji od 155 župa njih 91 je zastupljena na društvenim mrežama. Napomenuo je kako korištenje društvenih mreža može imati informativnu i formativnu ulogu. Na kraju je progovorio i o određenim izazovima i problemima koji su primjetni kod uporabe društvenih mreža poput gubitka privatnosti, nepoštivanja svetosti prostora i objavljivanja neprimjerenog sadržaja.
Na kraju je predstavljen Pastoralni kalendar za 2023.
Sjednica, koja je ujedno bila i posljednja u ovom sazivu, završena je zajedničkom molitvom.
D. K., KT